Hoće li Telenor i Mobilkom moci opstati Srbiji?
Poslato: Sub, 01. Sep 2007. 15:37
Večernje Novosti, 1. septembar 2007.
Na vezi po staroj ceni
Cene impulsa u fiksnoj telefoniji i poštanskih usluga neće se
povećavati do kraja godine, poručila je u razgovoru za "Novosti"
Aleksandra Smiljanić, ministarka za telekomunikacije i informatičko
društvo.
Šta su najveći problemi na polju telekomunikacija sa kojim ste se
susreli u proteklih 100 dana?
- Pitanje libaralizacije koje je kompleksnije nego u drugim oblastima,
zato što konkurentne firme dele jedinstven resurs - telekomunikacionu
mrežu. Poseban problem u Srbiji je što imamo monopol, odnosno gotovo
celokupna infrastruktura je u rukama - Telekoma.
Hoćete li sprečiti taj monopol?
- Hoćemo. Gotovo sve razvijene zemlje bile su u sličnoj poziciji, i
taj početni momenat liberalizacije bio je najteži. Ali, pokazalo se da
je ta liberalizacija donela svima dobro: veća ulaganja u
telekomunikacione kapacitete, kvalitetnije usluge i nove servise.
Jesu li cene u mobilnoj telefoniji prihvatljive za građane Srbije?
Kakve su u poređenju sa cenama u okruženju?
- Cene usluga nisu drastično različite od cena u okruženju. Svedoci
smo da vlada prava tržišna utakmica, koja je podstaknuta uvođenjem
trećeg operatera. Broj korisnika pokazuje prihvatljivost cena.
Da li su tri operatera u mobilnoj telefoniji dovoljna Srbiji ili
možemo da očekujemo dolazak još nekog?
- Tri operatera su dovoljna da se pokrije naše tržište. Pitanje je da
li bi se četvrtom operateru isplatilo da dolazi u Srbiju, jer je ostao
mali procenat "nepokrivenih" korisnika.
Kakva je budućnost Telenora i Mobilkoma? Hoće li opstati u Srbiji?
- Telenor hoće, a Mobilkomu je najteže, jer tek sada ulazi na tržište.
Telekom se "proširio" na RS. Planiraju li se nove investicije u
inostranstvu?
- Takve investicije zaslužuju pažljivu analizu, jer nose veliki nivo
rizika. Trenutno ne razmišljamo o novim investicijama van Srbije.
Kakvi su planovi na polju razvoja informatike?
- Moramo prvo implementirati Zakon o digitalnom potpisu, koji je
preduslov za razvoj e-uprave i e-poslovanja. Na zahtev EU, do kraja
godine ćemo predložiti i zakon o e-trgovini. Specifiraćemo zadatke za
projekte NIP-a u oblasti e-uprave koji treba da kompjuterizuju državnu
upravu. To će smanjiti njene troškove i povećati efikasnost.
Šta to donosi građanima?
- Državni organi će komunicirati putem računarske mreže, a ne preko
regularne pošte. Želimo da građanima omogućimo da razne
administrativne poslove obavljaju preko interneta, a ne da budu
poštari između dve državne institucije i da gube vreme ispred
šaltera...
Znate li koliko ljudi u Srbiji koristi računar?
- Nemamo zvanične podatke, ali podatke koje smo viđali u relevantnim
publikacijama kažu da oko 10 do 13 odsto populacije u Srbiji koristi
internet, a da tek oko 20 odsto građana ima računare. To sigurno nisu
ohrabrujući podaci.
Kako "kompjuterizovati" naciju?
- Prioritet je da svaki građanin ima telefonsku uslugu, da eliminišemo
dvojnike, a sledeća stepenica jeste da Internet dovedemo u sve
institucije sistema.
Planirate li razvoj širokopojasnog pristupa internetu?
- Naravno. Problem je što u Srbiji samo jedan odsto stanovnika ima taj
širokopojasni pristup i što smo na tom polju na trećem mestu od pozadi
u Evropi. Iza nas su samo Ukrajina i Albanija.
Koju mrežu mobilne telefonije vi koristite?
- 064...
SMRŠALA
Šta ste dobili, a šta izgubili ulaskom u vladu?
- Dobila sam mogućnost da utičem na razvoj svoje zemlje, i nešto malo
veću platu. Izgubila sam dosta slobodnog vremena i nekoliko kilograma.
Jeste li zadovoljni radom Vlade u prvih 100 dana?
- Vlada je dosta radila, a bilo je puno nagomilanog posla zbog
odugovlačenja njenog izbora.
FIKSNI
Planirate li da Srbija dobije još jednog operatera u fiksnoj
telefoniji?
- Intenzivno analiziramo tu mogućnost...
I kada to može da se očekuje?
Uvođenje bežičnog pristupa putem Vajmaksa, koji planiramo do kraja
godine, jedan je od prvih koraka te liberalizacije.
Nenad ČALUKOVIĆ
:::
http://www.novosti.co.yu/code/navigate. ... 2007-09-01
Na vezi po staroj ceni
Cene impulsa u fiksnoj telefoniji i poštanskih usluga neće se
povećavati do kraja godine, poručila je u razgovoru za "Novosti"
Aleksandra Smiljanić, ministarka za telekomunikacije i informatičko
društvo.
Šta su najveći problemi na polju telekomunikacija sa kojim ste se
susreli u proteklih 100 dana?
- Pitanje libaralizacije koje je kompleksnije nego u drugim oblastima,
zato što konkurentne firme dele jedinstven resurs - telekomunikacionu
mrežu. Poseban problem u Srbiji je što imamo monopol, odnosno gotovo
celokupna infrastruktura je u rukama - Telekoma.
Hoćete li sprečiti taj monopol?
- Hoćemo. Gotovo sve razvijene zemlje bile su u sličnoj poziciji, i
taj početni momenat liberalizacije bio je najteži. Ali, pokazalo se da
je ta liberalizacija donela svima dobro: veća ulaganja u
telekomunikacione kapacitete, kvalitetnije usluge i nove servise.
Jesu li cene u mobilnoj telefoniji prihvatljive za građane Srbije?
Kakve su u poređenju sa cenama u okruženju?
- Cene usluga nisu drastično različite od cena u okruženju. Svedoci
smo da vlada prava tržišna utakmica, koja je podstaknuta uvođenjem
trećeg operatera. Broj korisnika pokazuje prihvatljivost cena.
Da li su tri operatera u mobilnoj telefoniji dovoljna Srbiji ili
možemo da očekujemo dolazak još nekog?
- Tri operatera su dovoljna da se pokrije naše tržište. Pitanje je da
li bi se četvrtom operateru isplatilo da dolazi u Srbiju, jer je ostao
mali procenat "nepokrivenih" korisnika.
Kakva je budućnost Telenora i Mobilkoma? Hoće li opstati u Srbiji?
- Telenor hoće, a Mobilkomu je najteže, jer tek sada ulazi na tržište.
Telekom se "proširio" na RS. Planiraju li se nove investicije u
inostranstvu?
- Takve investicije zaslužuju pažljivu analizu, jer nose veliki nivo
rizika. Trenutno ne razmišljamo o novim investicijama van Srbije.
Kakvi su planovi na polju razvoja informatike?
- Moramo prvo implementirati Zakon o digitalnom potpisu, koji je
preduslov za razvoj e-uprave i e-poslovanja. Na zahtev EU, do kraja
godine ćemo predložiti i zakon o e-trgovini. Specifiraćemo zadatke za
projekte NIP-a u oblasti e-uprave koji treba da kompjuterizuju državnu
upravu. To će smanjiti njene troškove i povećati efikasnost.
Šta to donosi građanima?
- Državni organi će komunicirati putem računarske mreže, a ne preko
regularne pošte. Želimo da građanima omogućimo da razne
administrativne poslove obavljaju preko interneta, a ne da budu
poštari između dve državne institucije i da gube vreme ispred
šaltera...
Znate li koliko ljudi u Srbiji koristi računar?
- Nemamo zvanične podatke, ali podatke koje smo viđali u relevantnim
publikacijama kažu da oko 10 do 13 odsto populacije u Srbiji koristi
internet, a da tek oko 20 odsto građana ima računare. To sigurno nisu
ohrabrujući podaci.
Kako "kompjuterizovati" naciju?
- Prioritet je da svaki građanin ima telefonsku uslugu, da eliminišemo
dvojnike, a sledeća stepenica jeste da Internet dovedemo u sve
institucije sistema.
Planirate li razvoj širokopojasnog pristupa internetu?
- Naravno. Problem je što u Srbiji samo jedan odsto stanovnika ima taj
širokopojasni pristup i što smo na tom polju na trećem mestu od pozadi
u Evropi. Iza nas su samo Ukrajina i Albanija.
Koju mrežu mobilne telefonije vi koristite?
- 064...
SMRŠALA
Šta ste dobili, a šta izgubili ulaskom u vladu?
- Dobila sam mogućnost da utičem na razvoj svoje zemlje, i nešto malo
veću platu. Izgubila sam dosta slobodnog vremena i nekoliko kilograma.
Jeste li zadovoljni radom Vlade u prvih 100 dana?
- Vlada je dosta radila, a bilo je puno nagomilanog posla zbog
odugovlačenja njenog izbora.
FIKSNI
Planirate li da Srbija dobije još jednog operatera u fiksnoj
telefoniji?
- Intenzivno analiziramo tu mogućnost...
I kada to može da se očekuje?
Uvođenje bežičnog pristupa putem Vajmaksa, koji planiramo do kraja
godine, jedan je od prvih koraka te liberalizacije.
Nenad ČALUKOVIĆ
:::
http://www.novosti.co.yu/code/navigate. ... 2007-09-01